Tag Archives: duhovnost
VLASNIK DRAGULJA
Bio jednom jedan veoma bogat i pohlepan čovjek. Obožavao je i sakupljao dragulje.
Jednog dana se pojavio posjetilac koji je tražio da vidi sve te dragulje.
Preskupo obezbjeđenje je donijelo dragulje pred dvojicu muškaraca koji su ih bez riječi posmatrali. Na izlasku iz velikih odaja posjetilac je rekao, „Hvala vam što ste svoje dragulje podijelili sa mnom.“
„Nisam ti ih dao,“ uskliknuo je bogataš, „dragulji su moji.“
DUHOVNOST
Duhovnost ne može biti religija jer ne predstavlja put vjere već put put unutrašnjeg iskustva koji treba da nas dovede do vrhovnog ili neiskustvenog iskustva tj. prosvetljenja. Duhovnost je istraživanje duha ili vančulne stvarnosti, nikako vjerovanje u vančulnu stvarnost. Buda je svoj put do prosvetljenja nazvao darmom. Ali pošto njegov put nije jedini, svi putevi istraživanja duha se mogu nazvati jednim
DOBROTA I SVIJET DUHOVNOSTI
“Dobrota je prezrena, odnosno obezvrijeđena. Sve te uzvišene i neopipljive vrijednosti ljudskog duha – poput hrabrosti, poštenja, vjernosti, bezuslovnog prijateljstva i ljubavi – danas su ismijane i nisu popularne. Važno je samo koliko ste ljudi prevarili. Ako ste prevarili mnogo ljudi i pritom zaradili, onda ste namazani i mnogo ste pametni. Time dobijate poene i niko vas neće prezreti. Ili, ako dovoljno dugo to radite, čak i oni koji su vas prezreli u početku, pristaće na to da ste uspjeli. Danas su teze zamijenjene i u današnjem sistemu vrijednosti dobrota se graniči sa glupošću. To je pogubno, i zato ć
12 KARAKTERISTIKÁ SREĆE
Ukoliko želite da budete srećni i zadovoljni morate pristupiti životu sa određenim stavom i da uvijek posmatrate stvari sa vedrije strane. Istraživanja su pokazala da je najvažnije da se pridržavate ovih 12 karakteristika:
1. Optimizam
Prihvatanje svih životnih iskustava, čak i onih bolnih, sa idejom da nešto dobro mora da proiziđe iz svega toga, jeste način na koji funkcionišu optimisti. Jedna studija Univerziteta Masačusets pokazala je da su osobe koje su nesrećnim slučajem paralizovane punije nade od dobitnika lutrije. Razlog tome jeste činjenica da tragedija omogućava ljudima da shvate da većina stvari u životu nije vrijedna da se smatra problemima. Kako biste razmišljali o “polupunoj čaši”, pokušajte da loša iskustva iz prošlosti pretvorite u svoje prednosti na duže staze.
2. Ljubav
ANTIVIRUS
Kako u savremenom svijetu kompjutera
i usavršene komunikacije,
tako i u svijetu duhovne izgradnje,
nije dobro, ni poželjno, a ni izvodljivo
ostati zatvoren u sebe, izolovan od svih.
U današnje vrijeme određeni smo vrlo brzim ritmom
i više nego ikad globalno upućeni jedni na druge.
Brzina, vrijednost i uspjeh posla
zavise tako od umreženosti s drugima,
te valja izići u svijet na veliku mrežu
usvajajući naučne domete i
upijajući najnovije rezultate istraživanja.
No izlazeći u svijet na takav način,
TRGOVAC I DIJAMANT
Živio jednom jedan bogаti trgovаc dijаmаntimа. Ali on nije bio sаmo trgovаc. Bio je i mudrаc pored toga.
Jednog je dаnа sjedio sа svojim prijateljima, kаd mu slugа donese lošu vijest kako mu je nestаo vrlo skupocijen dijаmаnt. Čuvši to, trgovаc nа čаs zаtvori oči, а ondа promrmljа: “Prekrаsno! Zaista prekrаsno!”
Prođe sаt vremenа, a slugа mu dojаvi veselu vijest: dijаmаnt je pronаđen. Trgovаc opet zаtvori oči, trenutаk utonu u tišinu, pa reče: “Prekrasno! Zаistа prekrаsno!”
Ne mogаvši rаzumjeti trgovčevo ponаšаnje, jedаn gа njegov prijаtelj upitа: “Objаsni mi zаšto si upotrijebio iste riječi i kod gubitkа, i kod dobitkа? U čemu je tаjnа tаkvog ushićenja?” Trgovаc mu mirno odgovori: “Jа cijenim tišinu i spokoj svogа umа više od dijаmаnаtа. Jа sаm trаgаč zа neiscrpnim blаgom duhovnih vrlinа. Kаdа su mi jаvili
O POLUINTELEKTUALCU
Beskrajno aktuelan tekst i nakon pola vijeka:
Uzimajući ga u njegovom najpotpunijem i najizrazitijem vidu, poluintelektualac je čovek koji je uredno, pa možda čak i s vrlo dobrim uspehom svršio školu, ali u pogledu kulturnog obrazovanja i moralnog vaspitanja nije stekao skoro ništa. Bilo usled njegove urođene nesposobnosti ili zbog mana školskog sistema, on nije dobio podstreka za duhovno samorazvijanje. On uopšte duhovne vrednosti ne razume i ne ceni. On sve ceni prema tome, koliko šta doprinosi uspehu u životu, a uspeh uzima u ‘čaršijskom’ smislu, dakle, sasvim materijalistički. S ostalim duhovnim vrednostima odbacuje i moralnu disciplinu, ali ne sasvim, jer prekršaji te discipline povlače krivičnu odgovornost. Ipak i u moralnom, kao i u kulturnom pogledu, on je u osnovi ostao primitivac. Neomekšan kulturom, a sa olabavelom moralnom kočnicom, on ima sirove snage napretek. Školska diploma, kao ulaznica u krug inteligencije, dala mu je preterano visoko mišljenje o sebi samom. U društvenoj utakmici taj diplomirani primitivac bori se bez skrupula, a s punim uverenjem da traži samo svoje pravo, koje mu je škola priznala. On potiskuje
