PROBLEM

KAD NE RJEŠAVATE PROBLEM, STVARATE TRAJNI PROBLEM

Mnogi naši ljudi su izuzetno sposobni da identifikuju probleme u svojoj okolini. Neki su čak i u stanju da ih nazovu pravim imenom, što je već pola rješenja. I tu nastaje nevolja. Pročitaj više

OPRASTANJE

VAŽNO JE OPRAŠTATI

Svi mi znamo da je opraštanje divna stvar, ali je jako teško to i uraditi kada mi treba da oprostimo. Zašto je važno opraštati? Kako uopšte možemo oprostiti osobi koja nas je povrijedila? Pročitaj više

protest

IMA LI SMISLA PRVI MAJ?

Kod nas je prvi maj uvijek povod za – roštilj. Možda za janjetinu s ražnja i solidne količine piva. S druge strane, širom svijeta 1. maj se obilježava – protestima. Nekada je Pročitaj više

lubenica

ŠEST BEZVREMENIH SAVJETA

Prvi savjet je o najboljim stvarima: Gdje god da se nalaziš, potrudi se da tamo budeš svim svojim srcem. Najbolje stvari se dešavaju ljudima kad se najmanje nadaju. Drugi savjet se odnosi na pobjeđivanje Pročitaj više

konformizam

ZATO ŠTO MI SE MOŽE

Ja sam fina osoba, ali ne podnosim svačija sranja. ~ Nepoznat U svemu je zdrava stvar s vremena na vrijeme postaviti znak pitanja na stvari koje ste dugo prihvatali zdravo za gotovo. Pročitaj više

Category Archives: Anegdote

DIOGENOVA FILOZOFIJA

Kažu da je Diogen hodao atenskim ulicama odjeven u krpe i da je spavao pod trijemovima.
Pripovijedaju da je jednoga jutra, dok je Diogen još bio snen pod trijemom kuće gdje je proveo noć,
onuda prošao jedan imućan veleposjednik.
‘Dobro jutro’, rekao je konjanik.
‘Dobro jutro’, odgovorio je Diogen.
‘Imao sam dobru nedjelju pa sam ti donio ovu vreću  s novčićima.’ Diogen ga je šutke gledao, ne pomakavši se pritom.
‘Uzmi ih. Nije to zamka. Moji su i dajem ih tebi jer su ti potrebniji nego meni.’
‘Imaš ih još?’ upitao je Diogen.
‘Naravno da imam’, odgovorio je bogataš, ‘mnogo više.’

POTKOVICA

Kolega fizičar ulazi kod Nilsa Bora i ugleda potkovicu iznad njegovog stola.

“Pa zar je moguće da vi kao naučnik vjerujete da potkovica donosi sreću?”

Bor mirno odgovori:

” Naravno da ne vjerujem u te gluposti! Ali vjerujem da potkovica donosi sreću i onima koji ne vjeruju u to.”

 

BOGATAŠ I ARISTIP

Jedan bogataš se hvalio grčkom filozofu, Aristipu iz Kirene, svojim raskošnim bogatstvom, pa ga tako dovuče i u prostoriju sa raskošnim mozaikom u podu prostorije.

Slušajući samohvalu filozof Aristip, u jednom trenutku, pljunu hvalisavcu pravo u lice, uz izvinjavajuće objašnjenje svog postupka:

“Sve je zaista tako prekrasno, da ne znam gdje bih drugo pljunuo.”

ANEGDOTE: MARKONI-MOCART

MARKONIJEVO NEZNANJE

Veliki pronalazač radio-aparata, Markoni, proveo je čitavu noć u laboratoriji, diskutujući sa jednim prijateljem o najkomplikovanijim aspektima bežične komunikacije.

Kada su pred jutro izašli napolje, Markoni je najednom izjavio:”Čitavog života se bavim ovim pitanjem, ali ima jedna stvar kod radio-aparata koju zaista ne mogu da shvatim.”

“Ima nešto što ne možeš da shvatiš?”, začuđeno je rekao njegov prijatelj. “A šta to?”

POSTOJI LI BOG, LAVE?!


Grof Rajevski upita Tolstoja:
“Lave Nikolajeviču, kako da znam da postoji Bog?”

Tolstoj uzvrati: “Sergeje Rajevski, ti si naučnik
i gledao si kroz mikroskop?”

“Da” – reče grof.

Tolstoj: “Jesi li se ikada zapitao
zna li onaj mikrob, da li ti postojiš?!”

ANEGDOTE


ASKARTE

Piter Askarte je napisao i dao u štampu svoj prvi roman. Ali, kupaca romana nije bilo. Neprekidno je razmišljao šta da uradi kako bi prodao štampane primjerke knjige. Najednom mu sinu ideja – dao je oglas u novine narednog sadržaja: Milioner, visok, elegantan, obrazovan, muzičar, rado bi se oženio s gospođicom koja bi bila u svemu slična junakinji romana “Ljubav je pobijedila” koji je napisao Piter Askarte.
Roman je ubrzo rasprodan.

SEZAN

Veliki francuski impresionista Pol Sezan

nije imao posebno mišljenje o svojim kolegama slikarima:

“Trebalo bi ih objesiti najmanje dvanaest hiljada godišnje!”

reče jednom svom prijatelju.

“Dobro, ako već tako misliš, a ko bi ih odabirao?”

upita prijatelj.

“Ja, zaboga.

TURIZAM I EMIGRACIJA


Jedan čovjek je umro i dospio u raj. Međutim, u raju mu je ubrzo postalo dosadno. Anđeli su neprestano pjevali, svirali na harfama, sve je to bilo lijepo i krasno, ali on je oduvijek bio čovjek od akcije. Zato se obratio Svetom Petru i zamolio ga za premještaj.
“Gdje si to mislio da odeš?” rekao je Sveti Petar.
“Osim ako nećeš u pakao? Ne bih ti to preporučio.”

“Može li bar na kratko?” zamolio ga je čovjek.

“To se nikad nije radilo, ali napraviću izuzetak – pustiću te na mjesec dana.” I Sveti Petar mu je otvorio vrata pakla.

Čovjeka je na ulazu sačekala limuzina koja ga je odvezla do jahte. Uslijedilo je putovanje kakvo nikad nije doživio, uz obilje najdivnijih jela, najboljih pića, prelijepih djevojaka, noćni ribolov itd. Mjesec dana prošlo je kao u snu.

Po povratku u raj, čovjeku je bilo još dosadnije nego prije. Ubrzo se ponovo obratio Svetom Petru i zamolio da ga opet malo pusti u pakao.

PRVA OPOMENA


Jedan seljak riješio je da se oženi, pa je osedlao mazgu i krenuo u varoš da nađe ženu. Poslije nekog vremena, našao je jednu za koju je procijenio da mu odgovara i vjenčao se. Nakon ceremonije, oboje su sjeli na mazgu i uputili se ka seoskom imanju. U jednom trenutku, životinja je stala, ne pokazujući namjeru da ide dalje. Seljak je sišao i tukao je velikim štapom sve dok nije krenula.“Ovo ti je prva opomena” rekao je.

Poslije dva-tri kilometra mazga je opet stala, a seljak ponovo sišao i mlatio je dok nije krenula.

“Ovo ti je druga opomena” rekao je.

Međutim, mazga se i treći put zaustavila. Seljak je sišao, pomogao ženi da siđe, izvadio pištolj i pucao mazgi u glavu, koja je na mjestu ostala mrtva.

NORVEŠKO PARIPČE


Jedan seljak nas je vozio po okolini na niskom, zdepastom, veoma karakterističnom norveškom konju koji je sav urastao u gustu mekanu dlaku. Ima široko raščešljan rep, kosmatu meku grivu koja mu pada s obe strane vrata, oko kopita vijenac čupave dlake i izgleda kao da se zavio u bundu. Odista nije mnogo elegantna životinja norveško konjče. U djetinjstvu sam učila da je konj plemenita životinja, kasnije sam u Vajningeru pročitala da je konj simbol ludila, a još docnije, od poznatog londonskog teozofa Vedžvuda sam čula da konj ima naročitih psihičkih osobina i vidi pojave iz astralnog svijeta koje su materijalisanom čovjeku nevidljive.

Međutim, i pored najbolje volje, ništa od svega toga nisam mogla da pronađem na norveškom paripu. Dosta trom, možda i umoran, jer se siromašni Norvežanin siromaški i vozi prežući skoro isključivo samo jednog konja, nisko opuštene glave i ravnodušnog oka tegli uz brdo, i obilazi oštro i šiljato kamenje, i ni na pamet mu ne pada da se zbog neke astralne ili makar i terestralne pojave pomami i izvrši kakvu srećnu ili nesrećnu konjsku bravuru. Bila sam stoga u neprilici kad je naš seljak počeo da hvali svoga trbušastog riđu, i okrenula sam stvar na šalu. Pričala sam mu kako su naši seljaci đambasi na dobre konje, kako sremski seljak kaže; ako je i kao miš mali, samo neka je bijesan; a bolji bački gazda tjera samo takvog konja koji na dvije noge ide.

MUDRI KLINAC


Jedan dječak je čekao ispred radnje da njegova majka završi sa kupovinom namirnica. Dok je čekao prišao mu je neki čovjek koji ga je upitao:

„Sinko, možeš li mi objasniti gdje se nalazi najbliža pošta?“

Dječak je odgovorio:

„Naravno! Samo idite pravo niz ulicu i nakon pet blokova skrenite desno.“

Čovjek je uljudno zahvalio dječaku i usput dodao:

“Ja sam novi sveštenik u gradu. Pošto smo se ovako lijepo upoznali, volio bih da dođeš u nedjelju na službu. Objasniću ti kako da odeš u raj.”

Dječak ga je pogledao ispod oka i kratko se nasmijao.

ANEGDOTE


DANTE ALIGIERI (1265-1321)

 

Priča se da je Dante imao nevjerovatno
dobro pamćenje.
Jednoga dana sreo je čovjeka koji ga upita:

 

- Koje je najbolje jelo?

 

- Jedno jaje – odgovori pjesnik.

 

Godinu dana kasnije isti prolaznik
srete Dantea i upita ga:

 

- Sa čime?

 

- Sa solju – spremno odgovori Dante.

ANEGDOTE

OKTAVIJAN

Rimski imperator Oktavijan Avgust (63 pne.-14 ne.)
bio je iznenađen kada je vidio da je neki seljak
veoma nalik na njega. Da bi se našalio, zapita ga
da li je njegova majka više puta bila u Rimu.

Seljak, koji je primjetio isto, međutim mu odgovori:

- Ne, već je tamo više puta zalazio moj otac.

GETE

Pisac i pjesnik Gete sjedio je jedne večeri u gostionici
i pio vino s vodom. Za susjednim stolom sjedilo je
društvo pijanih studenata koji su pili vino. Jedan od
njih upita Getea:

Zašto miješate vino s vodom i time ga kvarite?

ZAŠTO BRINUTI?

U životu treba brinuti samo o dvije stvari:

Jesi li zdrav ili si bolestan.

Ako si zdrav,
tada nemaš o čemu brinuti.

Ali ako si bolestan,
samo o dvjema stvarima trebaš brinuti:

Hoćeš li ozdraviti
ili ćeš umrijeti.

Ako ćeš ozdraviti,
tada nemaš o čemu brinuti.

Ali ako umreš
samo o dvjema stvarima trebaš brinuti:

Ideš li u raj ili ideš u pakao.

Ako ideš u raj
tada nemaš o čemu brinuti.

Ali ako ideš u pakao,

  • MISAO NEDJELJE

    "Znanje je ljudsko neznatno i pametan čovjek ne živi od onoga što zna." - Meša Selimović
  • Kategorije

  • Arhiva