Gubitak Istoka znači dezorijentisanost. Pitajte bilo koga moreplovca – na moru je vodič istok. Ako izgubite istok, izgubili ste uporište, izvjesnost, znanje o tome šta jeste i šta bi moglo biti, a možda i sam život. Za kojom ste zvezdom pošli stigavsi na ovu putanju? Tako je. Istok je orijentacija, orijentir, Orijent. Tako glasi zvanična verzija. Tako kaže jezik, a jezik nikada ne treba dovoditi u pitanje.
Ali pretpostavimo ipak nešto drugo. Šta ako je čitava priča – orijentacija, svijest o mjestu boravka i sve ostalo – šta ako je sve trik? Šta ako je sve – dom, bratstvo, čitava šarada – samo ogromno, sveopšte, vjekovno ispiranje mozga? Šta ako pravi život započinje tek kad se usudite da sve odbacite? Kad se otisnete od ukotvljenje lađe porodičnog doma, presječete konopce, isupstite lanac, isplovite van mape, kad jednostavno isparite, nestanete, zbrišete, šta god – možda biste tek tada mogli da živite slobodno! Bez uputstava kako da postupate, zašto i gdje da živite. Tamo gdje niko ne bi mogao da vam naredi da odete nekud i poginete za njega, ili za boga, niti bi mogao da vas preslišava zbog toga što ste prekršili pravila, ili zbog toga što ste baš vi jedan od onih kojima, iz razloga koji vama, nažalost, ne mogu biti saopšteni, nešto nije dozvoljeno. Možda morate da prođete kroz okean beznađa, kroz haos i još dalje, morate da podnesete samoću i nesnosan strah zbog gubitka sidra, užas pojedinaca oko koga se obrću horizonti, poput stranica novčića koji je neko bacio u vazduh.
Vi to ne želite. Većina to ne želi. Svjetska perionica mozgova ima prilično vještu ruku – ne skači sa te litice, ne idi kroz taj prolaz, ne ulazi u taj vir, ne rizikuj, nemoj preći tu crtu, ne iskušavaj me tako grubo, upozoravam te da me ne začikavaš, a ti to ipak činiš, stavljaš me na probu. Nećeš dobiti priliku, zaboravio si molitvu, uništen si, svršeno je sa tobom, nisi mi nšta, mrtav si za mene, za svoju porodicu, naciju, rasu i za sve što je trebalo da ti bude vrijednije od života, i da mu služiš kao gospodaru, da ga slijepo pratiš, da mu se klanjaš, da ga obožavaš i da mu se pokoravaš; mrtav si, čuješ li me, gotovo je, bijedno kopile, a čak ti ni ime ne znam.
Zamislite ipak da ste to učinili. Da ste iskoračili sa kopna ili skočili u kobni vir i da pred sobom vidite čarobnu dolinu koja se nalazi na kraju Svemira, blaženo carstvo vazduha. Sa svih strana dopire muzika, a vi je udišete – izdišete, bez prestanka, tako da je postala dio vašeg tijela. Slađa je od “posjeda” u vašim grudima.
Vina je bila prva koja je to učinila. Ormus je skočio za njom, a ja sam kao i obično bio na začelju. I mogli bismo dugo raspravljati o tome zašto smo skočili, i da li nas je neko gurnuo, ali ne možete osporiti da smo svi to učinili. Bili smo tri kralja Dezorijenta.
Ostao sam samo ja da ispričam našu priču.
Salman Ruždi – Tlo pod njenim nogama
POGLEDAJ POVEZANE TEKSTOVE:
- STRAST IZ UGLA ISTOKA “Strast je pijanstvo u kome ne razaznaješ otrov od vina.”...
- MUDROST ISTOKA “Ne očekuj dobru sreću od sudbine. Ona voli žuljevite...
- MUDROST ISTOKA “Za mudru osobu cijeli je svijet učitelj, a za budalu...
- TLO POD NJENIM NOGAMA Dugo sam vjerovao da u svakoj generaciji ima nekoliko duša,...
- ŽENE SU KAO DECA Žene su kao deca. Imaju nerazumljive porive da postavljaju čudna...
- NEIZGOVORENE REČI Te noći sam joj oćutao najlepše reči koje znam…...





gluposti majko mila.AKO NEĆEMO SLIJEDITI PRAVILA,ČEMU ONDA SVE.ČEMU NAM POTOMSTVO AKO NAS ONO NEĆE SLIJEDITI U PAMETNIM KORACIMA,AKO ĆE NAS ONO PRVI PUT KAD MU POĐEMO NA NERVE SAČEKATI IZA KUTA I USMRTITI,DA BI NAŠLO SVOJU SLOBODU,DA BI PREŠLO CRTU IZ “ROBOVANJA”KA POTPUNOJ SLOBODI. A MI NAJBOLJE DA ODUSTANEMO OD DIJECE DA BI ŽIVJELI U MIRU-I NA KRAJU SVEGA PRESTANAK EGZISTENCIJE LJUDSKOG RODA.OSTAJU ŽIVOTINJE KOJE ZASLUŽUJU DA ŽIVE JER I ONAKO VIŠE POŠTUJU PRAVILA OD NAS.KOLIKA JE SAMO MILOST I VELIČINA BOGA KADA NAS PUŠTA DA SMO OVOLIKO NEZAHVALNI?
Čovjek na putu znanja nema porodice,nema rodbine, nema prijatelja, nema domovine, nema ponosa,nema ideala,nema nikog, nema ništa.Ima jedino svoj život i njega mora proživjeti do kraja.-Don Juan Matus, indijanski vrač iz društva čarobnjaka, Carlosa Castanede-