NAUKA: VIŠE NOVCA NE DONOSI NUŽNO SREĆU

Različite studije sprovedene u posljednje dvije decenije nedvosmisleno su pokazale negativnu korelaciju između aspiracija (težnji) ka finansijskom uspjehu i opšteg životnog blagostanja. Drugim riječima, što više jurimo za parama sve smo manje zadovoljni svojim životom u cjelosti. U narednim redovima prikazaćemo određene zaključke različitih studija sprovedenih uglavnom u SAD, tako da ih treba posmatrati uz određeni oprez zbog, kod nas različitih kulturoloških obrazaca. Ipak, prikazi su više nego ilustrativni i u velikoj mjeri se mogu primijeniti i kod nas.

Tako je u studiji Čana i Džozefa (1992) utvrđena negativna korelacija između težnji za finansijskim uspjehom i sreće; Ričins i Doson (1992) su u studiji o potrošačima utvrdili da je materijalizam u negativnoj vezi sa opštim životnim zadovoljstvom; slično tome sve-američko istraživanje Dajnera i Oišija (2000) na uzorku univerziteskih studenata pokazalo je takođe negativnu korelaciju između vrednovanja važnosti novca u životu osobe sa njenim osjećajem zadovoljstva u životu; jedno drugo istraživanje Borousa i Rindflajka (2002) utvrdila je je negativnu korelaciju između sreće i materijalizma. U longitudinalnoj (vremenski dugotrajnoj) studiji koju su sproveli Nikerson i saradnici (2003) potvrđena je negativna veza između težnji ka postizanju finansijskog bogatstva sa životnim zadovoljstvom kada se

porede stavovi odraslih osoba koje su učestvovali u studiranju dok su studirali prije čak 19 godina.

U našem tekstu posvetićemo se upravo analizi tog, nedavno objavljenog akademskog teksta Nikersona i saradnika, ‘Financial aspirations, financial success, and overall life satisfaction – who and how?’ objavljenom 2008 godine u ‘Journal of Happiness Studies’. Nikerson i saradnici su u ovoj studiji – koja je imala za cilj da rafiniše već postojeću sličnu studiju iz 2003 godine – utvrđivali ko (kakvi psihološki tipovi) teži ostvarivanju finansijskog uspjeha i kako se postiže finansijski uspjeh.

Istraživači su utvrdili negativnu korelaciju između finansijskog uspjeha i opšteg društvenog blagostanja, s napomenom da uvećana porodična zarada posebno doprinosi osjećaju blagostanja. Studija je između ostalog pojedince koji imaju izražene finansijske aspiracije i ostvaruju uspjeh okarakterisala kao:

· društveno aktivne,

· samopouzdane,

· ambiciozne,

· politički konzervativne,

· tradicionaliste,

· konvencionalne i

· u određenoj mjeri manje sposobne za akademsko napredovanje, ali nesklone psihološkim problemima.

Zanimljivo otkriće studije je da su oba pola finansijski uspjeh ostvarivali uglavnom putem radnog odnosa (ne računajući neke izuzetke kao što je nasljedstvo i sl.), dok je samo za žene finansijski uspjeh dolazio udajom.

Dalje, utvrđeno je da pojedinci koji imaju izražene finansijske aspiracije u prosjeku ostvaruju viši prihod, pri čemu te aspiracije često utiče na izbor zanimanja i ostvarivanje finansijskog uspjeha u istoj poslovnoj branši. Međutim, izuzetno važno otkriće je – posebno u svjetlu sve izraženijih želja ljudi na našim prostorima da uspjeh i finansijsku sigurnost ostvare ‘preko noći’ – da napredovanje u poslovnom smislu nije zavisio samo od nečijih težnji, već mnogo više od ličnih sposobnosti pojedinaca. Drugim riječima, sanjarenje o ugodnom životu samo po sebi ne donosi nikakve promjene, već mnogo rada i poželjne lične karakteristike koje smo gore naveli.

Isto tako, ustanovljeno je da žene sa izraženim finansijkim aspiracijama imaju sklonost da se udaju za finansijski situiranog muškarca, odnosno muškarca koji bi u budućnosti mogao ‘dovoljno’ zarađivati, bez obzira na njihov radni status u trenutku udaje. U ovom segmentu je takođe utvrđeno da finansijske aspiracije udatih žena utiču na visinu prihoda domaćinstava bez obzira na to da li su one zaposlene, rade u povremenom ili stalnom radnom odnosu. Kada su u pitanju muškarci na površinu su isplivale dva otkrića: muškarci koji imaju izražene finansijske aspiracije se ne žene zbog novca, kao da finansijske aspiracije nemaju poseban uticaj na visinu prihoda budućeg domaćinstva.

Literatura:

Burroughs, J.E. and A. Rindfleisch: 2002, ‘Materialism and well-being: A conflicting values perspective’, Journal of Consumer Research 29, pp. 348–370.

Chan, R. and S. Joseph: 2000, ‘Dimensions of personality, domains of aspiration, and subjective well-being’, Personality and Individual Differences 28, pp. 347–354.

Diener, E. and S. Oishi: 2000, ‘Money and happiness: Income and subjective well-being across nations’, in E. Diener and E.M. Suh (eds.), Culture and Subjective Well-Being (MIT Press, Cambridge, MA), pp. 185–218.

Niskerson, C; N. Schwarz and E. Diener: 2007. ‘Financial Aspirations, Financial Success, and Overall life satisfaction: Who? And How? Journal of Happiness Studies 8, pp. 467–515

Richins, M.L. and S. Dawson: 1992, ‘A consumer values orientation for materialism and its measurement: Scale development and validation’, Journal of Consumer Research 19, pp. 303–316.

Tweet

POGLEDAJ POVEZANE TEKSTOVE:

1. USPJEH JE ZARADITI PUNO NOVCA Bogatstvo je proizvod čovjekove sposobnosti da misli. Ajn Rand Velika...
2. NAUKA I BOG Dolazim do zaključka da se u prirodnim zakonima svemira...
3. RAZGOVOR ZA SREĆU Usputni razgovori o vremenu, jučerašnjoj fudbalskoj utakmici ili tračanje susjede...
4. NEMA JE VIŠE Možeš da plačeš zbog toga što je otišla a...
5. 5 SAVJETA ZA SREĆU Definisanju pojma sreća može se prići na više načina. Ovaj...
6. KAKO MOŽEMO NAPREDOVATI JOŠ VIŠE… Ako je sve pod kontrolom to samo znači da ne...